Month: June 2024

  • 10. NOVOSIBIRSKA OSTRVA

    Novosibirska ostrva (Новосиби́рские острова́) nalaze se između Laptevskog i Istočnosibirskog mora, oko 50 km severno od istočne obale Sibira. Administrativno pripadaju Jakutiji, najvećoj administrativno-teritorijalnoj jedinici na svetu površine preko tri miliona km2. Podatak o površini arhipelaga varira u zavisnosti od izvora, najtačniji je po mojoj proceni 36.600 km2, dok je u ruskim izvorima 38.400 km2.…

    Read More: 10. NOVOSIBIRSKA OSTRVA
  • 11. ISTOČNOSIBIRSKO MORE

    Istočnosibirsko more (Восто́чно-Сиби́рское мо́ре) je periferno more Severnog ledenog okeana. Nalazi se između Novosibirskih ostrva na zapadu i Vrangelovog ostrva na istoku. Ovo more graniči se sa Laptevskim morem na zapadu i Čukotskim morem na istoku. Ovo more je jedno od najmanje proučavanih u Severnom ledenom okeanu. Odlikuje se teškom klimom, niskim salinitetom vode i…

    Read More: 11. ISTOČNOSIBIRSKO MORE
  • 17. S A H A L I N

    Sahalin (Сахалин, ranije poznat i kao Karafuto) je najveće ostrvo Rusije, locirano pored istočne obale Azije. Zapuljuskuju ga vode Ohotskog i Japanskog mora. Od azijskog kopna razdvojen je Tatarskim moreuzom, čiji se najuži deo zove moreuz Neveljskog, širine 7,3 km i zimi se ledi. Od japanskog ostrva Hokaido deli ga moreuz Laperuza širine 42 km.…

    Read More: 17. S A H A L I N
  • 15. OHOTSKO MORE

    Ohotsko more (Охóтское мóре) dobilo je naziv po reci Ohoti (lov). Ranije se zvalo Lamsko i Kamčatsko more. Nalazi se u severozapadnom delu Tihog okeana i praktično je potpuno oivičeno obalom i ostrvima. Nalazi se između istočne obale Evroazije, njenog poluostrva Kamčatka, Kurilskih ostrva, severne obale ostrva Hokaido i istočne obale ostrva Sahalin. Od Japanskog…

    Read More: 15. OHOTSKO MORE
  • 14. BERINGOVO MORE

    Beringovo more (Бе́рингово мо́ре) je more na severnom kraju Tihog okeana između Severne Amerike i Azije. Ime je dobilo po istraživaču Vitusu Beringu, danskom oficiru i moreplovcu u službi Ruskog carstva. Ovo more se nalazi između zapadne obale Aljaske (SAD) i istočne obale Sibira (Rusija). Na severu je Beringovim moreuzom spojeno sa Čukotskim morem i…

    Read More: 14. BERINGOVO MORE
  • 13. ČUKOTSKO MORE

    Čukotsko more je deo Severnog ledenog okeana između Čukotskog poluostrva i Aljaske. Na jugu je preko Beringovog moreuza povezano sa Beringovim morem i Tihim okeanom, na zapadu je povezano sa Istočnosibirskim morem preko moreuza Longa, a na istoku je povezano sa Boforovim morem u predelu rta Point Barrow. Ima površinu od oko 595.000 km2  i…

    Read More: 13. ČUKOTSKO MORE
  • 16. JADRANSKO MORE

    Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora, koji razdvaja Apeninsko poluostrvo od Balkanskog poluostrva, odnosno Apenine od Dinarida. Jadran je najseverniji rukavac Mediterana, koji je s njim spojen preko Otrantskih vrata (morski prolaz između Jadranskog i Jonskog mora). More se pruža od Tršćanskog zaliva do Otrantskih vrata pravcem severozapad-jugoistok u dužini od 783 km. Prosečna širina mora je od 87-210…

    Read More: 16. JADRANSKO MORE
  • 15. OSTRVA OKO SARDINIJE (Sredozemno more)

    Ostrva koja okružuju Sardiniju nalaze se u dva mora. Istočnu obalu Sardinije zapljuskuje Tirensko more, a zapadnu obalu Sredozemno more. Međutim, na italijanskoj wikipediji pojavljuje se naziv Sardinsko more (Mar di Sardegna). Ono se, navodno, nalazi između Sardinije i španskih Balearskih ostrva. Međutim, Međunarodna hidrografska organizacija definiše ovo područje kao Sredozemno more i ne prepoznaje…

    Read More: 15. OSTRVA OKO SARDINIJE (Sredozemno more)
  • 14. OSTRVA OKO SARDINIJE (Tirensko more)

    Ostrva koja okružuju Sardiniju nalaze se u dva mora. Istočnu obalu Sardinije zapljuskuje Tirensko more, a zapadnu obalu Sredozemno more. Međutim, na italijanskoj wikipediji pojavljuje se naziv Sardinsko more (Mar di Sardegna). Ono se, navodno, nalazi između Sardinije i španskih Balearskih ostrva. Međutim, Međunarodna hidrografska organizacija definiše ovo područje kao Sredozemno more i ne prepoznaje…

    Read More: 14. OSTRVA OKO SARDINIJE (Tirensko more)
  • 10. OSTRVA OKO SICILIJE

    Satelitska ostrva Sicilije razbacana su u tri mora: Tirenskom, Sredozemnom i Jonskom. Posebno su opisane grupe ostrva: Eolska, Egadska (sa ostrvima Isole dello Stagnone) i Pelagijska, zajedno sa satelitskim ostrvima i ovo poglavlje ih ne obuhvata. Opis ostrva oko Sicilije počinje sa ostrvcetom Isola Bella koje administrativno pripada Gradu Messini. Zatim su ostrva poređana u…

    Read More: 10. OSTRVA OKO SICILIJE

Search

Popular Posts

  • 02. S Ã O   M I G U E L
    02. S Ã O   M I G U E L

    Do najvećeg i najrazvijenijeg od Azorskih ostrva, São Miguela, ujedno je i najlakše stići, a samim tim i turistički najrazvijenije. Možda je manje glamurozno od drugih ostrva, ali je i ono sa najvećom ponudom smeštaja i pogodnostima. Poznato je i kao Zeleno ostrvo, izuzetno je raznolikog pejzaža i predstavlja koncentraciju svega što se može doživeti…

  • 08. S A N T A   M A R I A
    08. S A N T A   M A R I A

    Santa Maria je najjužnije i najstarije ostrvo Azora; takođe je verovatno najslađe ostrvo, zahvaljujući dugim plažama od zlatnog peska i ogromnim predelima. Nadimak mu je Ostrvo sunca, zbog tople i suve klime koja ga razlikuje od ostalih ostrva Azora, mnogo vlažnijih. Zbog ove klime, pejzaž Santa Marije je sušniji i vegetacija teži žutoj oker boji…

  • 04. T E R C E I R A
    04. T E R C E I R A

    Već ime ostrva to sugeriše: Terceira je treće po veličini ostrvo Azora i takođe je treće koje su otkrili Evropljani. Glavni grad ostrva je Angra do Heroismo, prvi grad nastao na arhipelagu i danas jedan od najvažnijih. It tog mesta, bogatog istorijom, može se otići u posetu prirodnim čudima kao što su pećina Natal, topli…

Tags