
Površina: 405,71 km2
Dužina obale: 268,2 km
Koefijent razuđenosti: 3,48
Najviši vrh: Gorice (639 m)
Broj stanovnika: 2.849

Cres je najveće ostrvo u Jadranskom moru. Pripada Kvarnerskoj grupi ostrva, svojim severnim krajem zatvara Kvarnerski zaliv. Zapadno i severozapadno od njega se nalazi poluostrvo Istra, a na istoku i severoistoku Krk. Cres je nekada u istoriji bio povezan sa ostrvom Lošinj tankom prevlakom, ali je u Rimsko doba prokopan kanal kod mesta Osor kojim su ostrva odvojena.

Cres je izdužen u smeru sever-jug 68 km, dok mu širina iznosi najviše 11,5 km. Po dužini obale među jadranskim ostrvima zauzima drugo mesto iz Paga. U antičkim, grčkim izvorima upotrebljava se (za Cres i Lošinj) najviše naziv Aspirtide, koji se dovodi u vezu sa legendom o Argonautima. Ptolomej spominje ostrvo Absoros, na kome su gradovi Krepsa i Apsoros. Zajedničko ime za oba ostrva zadržalo se u dokumentima sve do kraja XVIII veka, ali se posebno ime za Cres (Krepsa) pominje još 1196. godine.
Meridijanski smer pružanja (sever-jug), koji je neobičan za dinarska ostrva, specifičan je za Cres. Iako je ostrvo kao celina meridijanski izduženo, pojedini njegovi delovi imaju dinarski smer (od severo-severozapada prema jugo-jugoistoku). Po pružanju jugozapadnog grebena (Helm 483 m, Maslinica 80 m), Vranskog jezera, Cerskog zaliva i drugo, vidi se da su opšti izgled i pružanje ostrva posledica sekundarnih tektonsko-morfoloških procesa. Cres je gotovo u celini sastavljen od krečnjaka. Ostrvo se deli na severni i južni deo; međa im je kraj oko grada Cresa. Severni deo je uži, viši (Gorice 639 m i Sis 638 m) i krševitiji, dok je južni deo prosrtaniji i niži.
Klimatske osobine Cresa određene su njegovim položajem, reljefom i smerom pružanja. Severni deo je zimi hladniji (januar 5°C-6°C), od južnog (januar 6°C-7°C). Leti su temperature jednoličnije. Severni deo ostrva prima više padavina od južnog. Izrazita je razlika između zapadne pučinske i istočne kontinentalne strane ostrva. Sa zapadne strane duva vlažni jugo i prijatni maestral, dok su istočne strane izložene suvoj i hladnoj buri. Zbog bure na jugoistočnoj strani ima gotovo pustih krajeva.
Suprotno površinskoj bezvodici, Vransko jezero predstavlja golem rezervoar (200 miliona m3) slatke vode. Ima površinu od 5,5 km2. Srednji vodostaj je oko 13 m iznad nivoa mora, najveća dubina iznosi 74,5 m, pa tako predstavlja jednu od najvećih kriptodepresija u istočnoj Evropi, jer najdublji deo jezerskog dna leži na oko 61,5 m ispod nivoa mora. Iako nema pritoka, ne pokazuje osetnija kolebanja.

Vransko jezero

Naselje Beli (54 stanovnika) u trenutku kada opravdava svoj naziv
Vegetacijske razlike između severnog i južnog dela ostrva su očigledne. Na severu preovlađuje listopadno bilje (hrast i kesten), a na jugu zimzelena makija.
Karakteristično je da na ostrvu nema zmija otrovnica, kao i u ostatku arhipelaga. Cres je jedno od retkih staništa beloglavog supa.

Cres je bio naseljen još u neolitu, a kasnije je bio u sastavu Rimskog carstva. Ostrvom su vladali Hrvati, Ugari, Mletačka republika, Austrija i Francuska. Posle pada Napoleona Austro-Ugarska je ponovo preuzela kontrolu nad ostrvom, što je dovelo do rasta ekonomije. Po završetku I svetskog rata Rapalskim ugovorom potpisanim 1920. godine Cres je pripao Italiji, da bi se 1947. godine zajedno sa Istrom pripojio tadašnjoj Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj.
Oskudni kamenjarski pašnjaci čine 58% površine ostrva, šume prosečno slabe vrednosti 33%, a obrađivano tle tek preostalih 9% (maslinjaci i vinogradi). Gaje se bela žita i kukuruz, ali je prinos slab i ugrožen letnjim sušama. Gajenje ovaca ima na Cresu dugu tradiciju. U pomorskoj privredi zapadne obale prednjači Martinšćica, gde se nalazi fabrika za konzerviranje ribe i distilerija eteričnog ulja. Ekstra kvalitetan je med od žalfije. Stanovništvo se bavi i turizmom.
Stanovništvo
Cres je po gustini naseljenosti na poslednjem mestu među 15 najvećih jadranskih ostrva, sa samo 7,5 stanovnika/km2. Najveći broj stanovnika na ostrvu zabeležen je 1890. godine (8.803), ali je zbog teških ekonomskih prilika u stalnom opadanju. Stanovništvo je neravnomerno raspoređeno. Glavna naselja su na zapadnoj obali (Cres, Valun, Martinšćica i Osor), dok su sredinom ostrva naselja mala i retka (Orlec, Vrana i Belej). Od naselja na istočnoj obali ističe se Beli.

Cres je administrativno podeljen na gradove Cres i Mali Lošinj. Oko 30% južnog dela ostrva Cresa sa četiri naselja (Belej, Osor, Punta Križa i Ustrine) pripada Gradu Malom Lošinju, dok severni deo ostrva pripada Gradu Cresu.
Na ostrvu je stanovništvo popisano u čak 28 naselja. Ubedljivo najveće naselje je Cres, gde je popisan 2.185 stanovnika, što čini 75% celokupnog stanovništva ostrva. Još samo u Martinišćici ima preko 100 stanovnika (103), a u čak 13 naselja popisano je manje od deset stanovnika. Preko 40 stanovnika imaju naselja Orlec (88), Valun (64), Beli (54), Punta Križa (46) i Belej (40). U nekada većem naselju Osor sada živi samo 26 stanovnika.

Osor sa mostom koji spaja ostrva Cres i Lošinj

Grad Cres
Saobraćaj

Na ostrvu Krku nalazi se aerodrom sa koga svakodnevno poleću avioni prema većim gradovima Hrvatske.

Kada se kolima dolazi na Cres postoje dve mogućnosti, odnosno trajektne linije. Obe linije u sezoni saobraćaju 13 puta dnevno, imaju sličan red plovidbe i istu cenu.
Trajekt Valbiska (Krk) – Merag (Cres) ima prvi polazak sa Krka u 5:45 h, a poslednji u ponoć (zvanično u 0:01 h). Sa Cresa je prvi polazak u 5 h, a poslednji je u 23 h. Vožnja traje 25 minuta.
Druga linija je Brestova – Porozina (Cres). Prvi polazak iz Brestove na istočnoj obali Istre je u 5:30 h, a poslednji je pola sata posle ponoći. Iz Porozine je prvi polazak u 5 h, a poslednji je u ponoć (zvanično u 0:01 h). Vožnja traje 25 minuta.
Kao što je rečeno, cene su iste: za putnike se plaća 3,45 €, a za vozilo 17,39 €.
Praktično, postoji i treća mogućnost da se kola prabace na Cres, a to je trajektna linija Zadar – Mali Lošinj. Trajekt na toj liniji saobraća samo jednom dnevno, a vožnja je duga i skupa.

Porozina

Merag

U drugom smeru iz Malog Lošinja polazi u 6 h (nedeljom u 7 h). Polazak iz Cresa za Rijeku je svakoga dana u nedelji različit: ponedeljkom u 9:15 h, utorkom u 7:40 h, sredom u 8:20 h, četvrtkom u 9:05 h, petkom u 9 h, subotom u 8:35 h i nedeljom u 9:20 h! U Rijeku stiže posle 80 minuta plovidbe, odnosno od 9 h do 10:40 h. Iz Martinšćice prema Cresu i Rijeci polazi ponedeljkom u 8:30 h, četvrtkom u 8:20 h, a subotom u 7:50 h.
Ovakvi termini polazaka iz Cresa prema Rijeci uslovljeni su time da katamaran jedino ponedeljkom pristaje u svim lukama, dok je utorkom jedina usputna stanica Cres.
Cene prevoza u sezoni su sledeće: Rijeka – Cres i Cres – Mali Lošinj 7,03 €, Rijeka – Martinšćica 7,70 € i Martinšćica – Mali Lošinj 5,71 €.
Katamaran koji saobraća na liniji Pula – Zadar, pristaje u Malom Lošinju, pa je to i jedna mogućnost dolaska na Cres.

Glavna saobraćajnica na Cresu je državni put D100. Od ukupne dužine tog puta koja iznosi 81 km, 58 km je na Cresu. Polazi od trajektne luke Porozina, zatim prolazi kroz naselja Dragozetići, Predošćica, Vodice, Cres, Vrana, Belej, Ustrine i Osor i prelazi preko mosta prema Lošinju.
Na Cresu je i državni put D101 koji povezuje državni put D100 sa trajektnom lukom Merag. Dužina ovog državnog puta je 10,9 km. Ukupna dužina svih asfaltnih puteva na ostrvu je 150 km.

Za povezanost ostrva sa kopnom autobuskim linijama brine se autoprevoznik “Autotrans” iz Rijeke. Direktnom autobuskom linijom na ostrvo Cres (i Lošinj) može se pet puta dnevno doći iz Rijeke (četiri puta preko Porozine, a jednom preko Meraga) i tri puta dnevno iz Zagreba (preko Meraga). Polasci autobusa iz Rijeke su u 6:15, 10:20, 13:20, 16:15 i 18:15 h.
Osim linija unutar Hrvatske, postoje i one međunarodne, do Postojnske jame i Ljubljane u Sloveniji, Trsta u Italiji, Beča i Graza u Austriji.
Na samom ostrvu najpopularnije linije su do Malog i Velog Lošinja, koje saobraćaju otprilike 10-15 puta dnevno. Iz mesta Porozina i Merag autobuske linije po ostrvu voze četiri puta dnevno.
Cene autobuskih karata na Cresu kreću se od 2,7-5,3 € u jednom pravcu, u zavisnosti od udaljenosti. Karte se mogu kupiti online, na autobuskim stanicama (u nekim naseljima), u turističkim agencijama ili kod vozača.

Raskrsnica za naselje Beli
PLAŽE
Plaže, očuvana priroda i čisto more, velika su vrednost ostrva Cresa. Za posetioce koji vole prirodu i izvorne ambijente, ostrvo Cres veliki je izvor uređenih, prirodnih, velikih, malih, kamenitih, šljunkovitih, peščanih i skrivenih plaža.
Najlepše plaže obeležene su Plavim zastavama, simbolima visokog kvaliteta usluge, čistoće mora i obale i uređenosti plaža. Naturističke plaže nalaze se u gradu Cresu, delu autokampa Kovačine i u Punta Križi.
Kovačine

Na severnom izlazu iz Cresa, oko 1,5 km od centra grada, smeštena je prelepa plaža Kovačine. U naseljenom je delu, sa istoimenim kampom pored. Kamp “Kovačine” se prostire na 23 ha uređenih površina. Jedan deo kampa i plaža su namenjeni isključivo naturistima.
Plaža je opremljena svim pratećim sadržajima, od smeštaja u kampu pa do ugostiteljskih objekata. Sadržajna je i jako zanimljiva. U obližnjem ronilačkom centru može se isprobati ili naučiti ronjenje. Južno od plaže se nalazi hotel, a tu je i bogata ponuda privatnog smeštaja.
Plaža je raznolike konfiguracije, od betonskih platoa pa sve do sitnog peska prošaranog stenama koje izranjaju iz dubina. Hlada ima u kampu, ali ne i na plaži.
Grabar

U samom gradu Cresu, pokraj marine se uspela stisnuti ova mala gradska plaža.
Plaža Grabar se nalazi uz saobraćajnicu – Ulicu obala sv. Benedikta. Pokraj plaže se nalaze gradski objekti, sa posebnim naglaskom na stare istorijske građevine kao što je benediktinski manastir sv. Petra apostola.
Iako se radi o gradskoj plaži, ipak je lepa i čista. More je takođe čisto, prelepih boja i umereno toplo – baš za kupanje. Iza plaže se nalazi red borovih stabala koja pružaju hlad, a tu je i raznoliki turistički sadržaj.
Glavni deo plaže je šljunkovit, sa betoniranim platoima koji se protežu duž pomenute ulice. Marina obogaćuje prizor sa velikim brojem luksuznih jahti koje poziraju na mirnom moru, obasjane jakim sunčevim zracima.
Ukoliko se boravi na Cresu i ukaže se prilika, trebalo bi doći, ako ne na kupanje, a onda bar na prijatnu šetnju u popodnevnim časovima.
Dražica

Stenovita obala je na nekim mestima uspešno “ukroćena”, tako da se gostima pruži mesto za odmor i uživanje, a opet da se pokaže prirodna narav obale.
Plaža Dražica nalazi se u maloj uvali, utopljena u stene i skrivena pod krošnje borova. Prohodna je ona i sama od sebe, u glavnom delu, ali da bi se povećao kapacitet plaže napravljeni su betonirani platoi, koji odlično služei za sunčanje i skakanje u more.
Voda uz obalu je plitka, pogodna za sve osobe i prijatno je topla. More ima kristalnu zelenu nijansu, koja se posebno ističe na jakom dnevnom suncu.
Kontrast spomenutim bojama daju zelene iglice obližnje borove šume, a tamo u daljini vide se crveni krovovi kuća i manjih zgrada u Cresu. Iznad plaže se proteže šetalište, a tu su i maslinjaci, koji će upotpuniti utisak.
Plaža se nalazi u Creskom zalivu. Od grada je udaljena oko 3 km, a do nje vodi zemljani put.

Zdovice (Zdovica)

Valun je malo primorsko naselje u kome se nalaze dve prekrasne šljunkovite plaže.
Valun je slikovito ribarsko naselje koje se nalazi u Valunskom zalivu. Ima dve prekrasne šljunkovite plaže, jedna je istočno, a druga je zapadno od naselja.
Istočno od naselja je plaža Zdovice sa kampom. Plaža je jednim delom naturistička.
Valun ima svega par kuća, nekoliko restorana i kafića. U letnjim mesecima na strmim putevima ispred Valun gotovo je nemoguće pronaći besplatan parking, a restorani u idiličnoj luci su obično potpuno zauzeti. Meštani Valuna poznati su ribari, a svoj ulov nude nautičarima u nekoliko ugostiteljskih objekata za koje se uistinu može reći da su im terase i na njima stolovi – u moru.
Gostima kampa dozvoljeno je da se kolima spuste do mora, ali samo na par minuta. Prtljag se prebaci na kolica i odvuče zatim do kampa/apartmana. Kola se zatim moraju vratiti uzbrdo na parking koji se danonoćno čuva, a sa prtljagom se onda putem uz more stiže do kampa koji nije previše udaljen.
Kamp Zdovice je mali, jednostavan i idiličan kamp koji se leži na delimično šumovitom području, a može primiti do 220 gostiju. Plaža kampa je šljunkovita i pogodna za decu, nudeći jednostavan pristup moru. Kamp Zdovice može primiti samo šatore, ne i vozila.
Valun je morskim putem od Creskog zaliva udaljen samo tri nautičke milje (oko 5,5 km), ali kada se dolazi kolima to rastojanje je znatno veće i iznosi blizu 15 km.
Valun

Plaža Valun nalazi se 400 m zapadno od istoimenog malog naselja. Potrebno je samo pet minuta pešice da se dođe iz centra naselja do plaže.
Plaža je okružena je zelenilom krošanja, a sa zadnje strane ograđena lepim kamenim zidom. Jedan kraj plaže je prirodan, od stena, dok se drugim krajem plaže proteže puteljak kojim se dolazi do nje. Puteljak je osvetljen i pogodan za lagane večernje šetnje. Plaža je mala, ali nikako nije tesna za svoje goste. Iako popularna, ova plaža primi svoj broj gostiju, ali se ne napravi gužva. More je mirno, plitko je pri obali i prijatno je toplo.
Na plaži nema nikakvih sadržaja, ali naselje Valun nije mnogo daleko.
Sv. Ivan


Plaža sv. Ivan se nalazi u uvali ispod naselja Lubenice (12 stanovnika). Ovo magično mestašce izgrađeno na litici podseća na srednjevekovnu tvrđavu sa koje se pruža prekrasan panoramski pogled.
Sveti Ivan se smatra najlepšom plažom u Cresko-lošinjskom arhipelagu. Nemački časopis “Bild” svrstao ju je na 15. mesto u konkurenciji 40 najlepših plaža na svetu (po drugim podacima svrstana je na 13. mesto među 50 najlepših plaža na svetu).
More smaragdne boje i oku jedinstvena, snežno bela šljunkovita plaža upotpuniće trud uložen u dolazak na plažu i pretvoriti ga u čaroban užitak. Plaža je zanimljiva upravo zbog svoje skrovitosti, netaknute prirode i mirisa. Idealna je za miran odmor, jer nema puno kupača zbog nepristupačnosti plaže. Kada se dođe na plažu, poželi se ostati zauvek. Jednom riječju, prekrasna plaža! Na plaži nema nikakvog sadržaja, a nema ni prirodnog hlada. Plaža je orijentisana prema jugozapadu.
Do plaže se može doći pešice iz Lubenica ili brodom samostalno ili organizovano. Ukoliko se dolazi kolima na ulazu u Lubenice nalazi se parking prostor. Kolima nije dozvoljen ulaz u Luibenice. Od parkinga do plaže postoji staza dužine 2 km. Potrebno je 40 minuta nizbrdo, ali i 80 minuta uzbrdo (dakle ukupno dva sata), da bi se uživalo u pravom raju na zemlji.

Parking na ulazu u Lubenice u zimskom ruhu

Staza od Lubenica prema plaži
Žanja (Plava grota)

Još jedna skrivena i prirodna uvala koja pleni lepotom, a nalazi se 1,5 km južno od prekrasne plaže Sv. Ivan.
Žanja je šljunkovita plaža između visokih stena, sa strmim prilazom kroz prirodni gustiš.
Najčešći gosti su nautičari i oni koji dođu organizovanim izletima. Ipak, postoje pešačke staze za planinare i osobe vešte dugim šetnjama po neravnom terenu. Ko ima avanturističkog duha u sebi, može da krene od parkinga pomenutog u opisu plaže Sveti Ivan i takođe ima oko 2 km do prelepe plaže u uvali Žanja.
Slatina
Centralna šljunkovita plaža autokampa “Slatina” u Martinšćici je infrastrukturno i sadržajno odlična. Od tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarija do raznoraznih sportskih aktivnosti, barova i restorana.

Na plaži se već godinama ponosno vijori “Plava zastava”, međunarodno ekološko priznanje za očuvanje okoline.
Od mediteranske vegetacije prepliću se bor i maslina, mirta, tršlja, planika, vres i primorski hrast, lavanda i žalfija. Neposredno iza autokampa postoji deo za naturiste – jedna od najlepših naturističkih plaža koja se sastoji od niza predivnih šljunkovitih uvala i uvalica povezanih “kozjom stazom”. Uvalice gledaju prema zapadu i beskrajnom plavetnilu mora i celog dana obasjane su suncem.
Ulaz u autokamp se naplaćuje.
Autokamp je od Martinšćice udaljen 15 minuta hoda.
Martinšćica

Tiha
Uvala Martinšćice se proteže od rta Zaglav pa sve do rta Tiha. Preko puta uvale smestilo se ostrvo Zeča (2,55 km2). Kilometri osunčane i šljunkovite obale na stenovitoj ravnoj podlozi sa jednostavnim pristupom moru protežu se uz glavnu saobraćajnicu. Sa jedne strane saobraćajnice nalaze se privatne kuće sa lepo uređenim vrtovima i terasama, a sa druge strane šljunkovita obala sa plitkim morem i ravnim stenama idealnim za sunčanjem. Gosti ovde doslovno mogu “iz kreveta u more”.
Uvala Tiha – iza istoimenog rta, nekadašnji autokamp, takođe je plitka i šljunkovita sa senovitim delovima ispod borove šume.
Merašćica (Stivan)

Ispod mestašca Stivan (oko 1200 m), automobilom ili 10-15 minuta pešice, nalazi se predivna, šljunkovita, razvučena uvala Merašćica. U uvali postoji nekoliko privatnih kuća, nekada ribarskih, a danas pretvorenih u lepo uređene turističke apartmane. Gosti ovde doslovno mogu “iz kreveta u more”. Merašćica je okrenuta prema zapadu, pa je celog dana izložena suncu i pogledu na ostrvo Zeča i ostrvce Visoki (4,3 ha) u neposrednoj blizini. Na jednom delu uvale postoji pristanište za brodiće, jer se lokalno stanovništvo osim ovčarstvom nekada bavilo i ribarstvom. Turističkih sadržaja na plaži nema. Plitko more, jednostavan i pristupačan ulaz, blizina šume i pogled na ostrva, čine i ovu plažu jedinstvenom.
Veli žal (Ustrine)

Ispod pitomog turističkog mestašca Ustrine, tačnije od rta Županja do rta Ustrine nalazi se par uvala i uvalica danas dostupnih i automobilom: Županja, Sadić, Krušina, Pod ogradu, Pod Sadić, Veli žal i Porat. Centralna šljunkovita plaža, Veli žal, celog dana je obasjana suncem, a nalazi se 15 minuta pešice od samog naselja (1 km). Do plaže postoji asfaltiran put, ali je leti zbog povećanog saobraćaja u samom naselju Ustrine postavljena rampa i prolaz je omogućen samo lokalnom stanovništvu. Nabrojane uvalice okružene su tipičnom mediteranskom vegetacijom: stabla masline, mirte, tršlja, planike, vresa, brnestre i primorskog hrasta, mirišljave lavande i žalfije i okrenute su prema zapadu. Ovo je raj za one koji vole da ceo dan provedu lenčareći na suncu. Turističkih sadržaja nema.
Županje (Županja)

Uvala Županje nalazi se 2 km jugo-zapadno od naselja Ustrine.
Postoji zemljani put do plaže, ali nije poznato u kakvom je stanju.
Bijar

Autokamp “Bijar” kao i istoimena plaža nalaze se malo severnije od naselja Osor. Smeštena u dubokoj uvali, okružena gustom borovom šumom, okrenuta prema zapadu i pogledu preko mosta, na veličanstveno brdo Osoršćicu koje se kao gorostas nadvilo nad Osorom.
Plaža je prirodno stenovita sa jednostavnim ulazom u more. Postoji infrastruktura primerena autokampu: tuševi, toaleti, bar i restorani. Tu se može provozati u gumenom čamcu, iznajmiti kajak i uživati na mnoge druge načine. More je jako čisto, ugodno toplo i prelepih je boja.
U neposrednoj blizini “preko mosta” ima još nekoliko sličnih uvala i uvalica, a mogućnost kupanja i sunčanja postoji i na betoniranoj rivi sa obe strane mosta. Most se otvara dva puta dnevno po pola sata radi propuštanja brodića i jedrilica i prava je atrakcija za one koji se zateknu u blizini.
Punta Križa
Punta Križa je naselje na ostrvu Cresu, ali i naziv najjužnijeg dela tog ostrva na kojem je, uz selo Punta Križa, još petnaestak zaselaka.
Selo Punta Križa nalazi se na jugu ostrva Cresa, nedaleko njegove najjužnije tačke.
Predeo Punta Križa obuhvata oko 15 km2 najjužnijeg dela ostrva Cresa, južno od Osora, tačnije od vrha Vela straža (154 m). Administrativno čitavo područje, iako je na ostrvu Cresu, pripada Gradu Malom Lošinju.
Zapadno od Punta Križe je ostrvo Lošinj preko 5 km širokog Lošinjskog kanala. Sa južne strane su brojni plićaci koji se zajedno zovu Plitvac Palacol i ostrvca Oruda i Palacol. Na istoku je zaliv Kvarnerić i ostrvce Trstenik, udaljeno od Punta Križe oko 6 km, na najbližoj tački malo preko 4 km. Preko Kvarnerića dalje na istoku je Pag, a na severoistoku Rab. Severno je Punta Križi najbliže susedno naselje Osor.
Naziv Punta Križa dolazi od pojma raskršće budući da se selo nalazi na raskršću puteva koji povezuju nekada primarno pastirske zaseoke (stanove): Lusare, Peski, Banat, Ograde, Smriječje, Parhavac, Mikložuan, Murtovnik, Matualda, Drakovac, Garmožuaj.
Punta Križa je nizak, valoviti predeo s tri strane omeđen morem. Od vrhova se ističu Maslovnik, visok samo 80 m, Ciprijan (74 m) i najviši vrh Vela Straža na prelaznom području prema susednom Osoru.
Punta Križa je bio tradicionalno ovčarski kraj. Međutim, danas je ovčarstvo uglavnom tek dopunski izvor prihoda stanovništva koje se uglavnom bavi turizmom, odnosno iznajmljivanjem soba i apartmana. Turističku ponudu dopunjuje poznati autokamp “Baldarin” u istoimenoj uvali na jugu Punta Križe. To je delom naturistički, a delom konvencionalni kamp. Između zaseoka Pogana i Sveti Andrija nekada je postojao mali kamp “Punta Križa”, međutim u današnje vreme postoji samo već spomenuti autokamp “Baldarin” koji ide u korak sa vremenom zahvaljujući stručnom rukovođenju i svojim gostima nudi brojne pogodnosti kao i samo uživanje u jednom od najlepših i najprirodnih kampova na Jadranu.
Punta Križa je bez sumnje pravi nacionalni park bogate flore i faune. Nigde na ostrvu toliko šuma i pravih mediteranskih pejzaža u kojima se boje poigravaju u svojoj raskošnoj paleti.
Krajolik savršenstva i mira za ljubitelje prirode i pustolovina. Guste šume, na nekim mestima prave male “mediteranske prašume“ pružaju idealno utočište za brojnu divljač ovog područja: jelena lopatara, divlju svinju, fazana, zeca, kunu zlaticu, šljuku, divlju patku i mnoge druge vrste. Ne bez razloga ovo područje spada u najveće ostrvsko lovište.
Bokinić
Uvala Bokinić se nalazi na samom ulazu u autokamp “Baldarin” u Punti Križa i to u tekstilnom delu autokampa. Od Punte Križa udaljena je 3 km. Duboka šljunkovita uvala sa plitkim morskim dnom u kome se nalazi pesak, idealna je za porodice sa malom decom. Uvala je celog dana izložena suncu, međutim na dohvat ruke nalazi se gusta stoletna borova šuma ugodna za lenčarenje. U uvali postoji nekoliko pristaništa za manje brodiće i infrastruktura koja dolikuje autokampu sa tri zvezdice.

Od sadržaja ima tuševe, sanitarije, bar na plaži, prodavnicu, restoranu, teniske terene, a mogu se iznajmiti motornih brodići i kanui.
Ulaz u autokamp se naplaćuje.
Lučica
Na kraju autokampa “Baldarin”, u njegovom naturističkom delu, smeštena je mala i plitka šljunkovita uvala Lučica u kojoj se smestio i istoimeni restoran – za preporuku. Ova je uvalica idealna kombinacija celodnevnog kupanja, sunčanja, lenčarenja u šumi i uživanja u izvrsnoj mediteranskoj hrani u restoranu.

Nedaleko od Lučice postoje sanitarije, a u samoj uvali i vez za manje brodove.
Baldarin
Iako je istoimeni autokamp dobio ime po ovoj uvali smešten je na sasvim suprotnoj strani – uz zapadnui obalu južnog dela ostrva Cresa. Predivna, prirodno šljunkovita uvala udaljena je dvadesetak mimnuta pešice od autokampa zemljanim putem. Smeštena u gustoj netaknutoj borovoj šumi, zaštićena je od svih vetrova i idealno je utočište svim nautičara. Uvala je duboko uklesana u kopno i čini se kao da sa par susednih uvala i uvalica stvara “prste čovekove ruke”.

Od Punte Križa udaljena je oko 4 km.

Meli
Na jugoistočnom delu Punte Križa može se pronaći bezbroj malih peščanih uvala. Jedna od njih je Meli, udaljena od Punte Križa oko 3,5 km. Dok se uživa u prekrasnoj prirodi može se doživeti neočekivano iskustvo da na plažu dođu prekrasne i pitome srne, nastanjene davnih pedesetih godina XX veka, kao alohtona divljač ovog ostrvlja.

Kada se iz Punte Križa pored lokalne crkve krene automobilom prema uvali Ul, skrene se desno zemljanim putem prema uvali Meli. Osim vožnje automobilom neophodno je i pešačiti 10-15 minuta, jer se plaži ne može prići kolima. More smaragdne boje i oku neobuhvatna peščana plaža upotpuniće trud i pretvoriti ga u čaroban užitak. Trebalo bi posetiti ovo fenomenalno mesto, jer kad se dođe, poželi se duže ostati. Na plaži nema turističkih sadržaja.
Ul
Otprilike 10 minuta pešice ili par minuta automobilom iz naselja Punte Križa potrebno je do uvale čije ime ima samo dva slova – Ul. Ul se sastoji od dve veće uvale Paskvare i nešto manje Vrutka i nekoliko manjih uvala i uvalica. Postoji tzv. “vela riva” pristanište za vezivanje većih brodova i jahti i tzv. “mali mul” gde meštani odavno vezuju svoje čamce.

Osim ovih pristaništa postoje sa svake strane duboke i zaštićene uvale po tri tzv. “garofulina” u moru gde se čamci takođe mogu vezivati.
Plaža je prirodno stenovita, delimično ima hlada. Ulaz u more je jednostavan, ali je na pojedinim mestima morsko dno muljevito. Turističkih sadržaja na plaži nema.
Galboka – Verin

7 km severno od Osora, odnosno 3 km južno od Beleja, dolazi se do raskrsnice odakle se ide asfaltnim putem prema zapadu za Ustrine, a istočno zemljanim putem preko napuštenog zaseoka Srema za Plat. Posle 1,3 km dolazi se do rakrsnice prikazane na donjoj slici. Skrene se desno prema Verinu i vozi se oko 2 km. Parkira se automobil i za dvadesetak minuta pešice stiže se u šljunkovitu uvalu Galboka. Neka sva čula uživaju! Na plaži nema turističkih sadržaja.

Meli – Plat

Prvi deo puta za ovu plažu već je opisan kod plaže Galboka-Verin. Od rakrsnice gde se desno odvojilo za Verin, krene se zemljanim putem prema Platu, gde se nailazi na nekoliko drvenih vratiju, koje zovu “lesa”. Potrebno ih je prilikom prolaska uredno otvoriti i zatvoriti, kako ovce iz pojedinih parcela ne bi pobegle. U oba sela ima samo po 2-3 kuće, ostaci kuća nekadašnjih težaka koji su obrađivali zemlju i bavili se ovčarstvom. Do uvale Meli mora se produžiti pešice kroz danas zapuštena polja i vinograde, otprilike je potrebno 20 minuta.
Stvoriće se dve prirodne, pitome, šljunkovite plaže, desno Lučica, a na par koraka levo Meli. Okrenute prema istoku i buri, sa pogledom na ostrvce Čutin, a u daljini planinu Velebit. Ove su dve plažice idealne za celodnevni beg od klasičnih turističkih javnih plaža.
Koromačna

Plaža Koromačna nalazi se na istočnoj obali ostrva Cresa. Smeštena je van naselja, u prirodnom okruženju sa stenovitim krajolikom koji je okružuje. Do plaže se može doći kopnom i naravno morem. Uski lokalni asfaltirani put koji vodi do plaže polazi iz 2,2 km udaljenog obližnjeg naselja Belej.
ada se dođe do plaže pred turistima se ukaže pravo čudo prirode. Između visokih, potpuno ogoljelih stena nalazi se predivna šljunkovita uvala okrenuta prema buri i delimično zaštićena pristaništem za ribarske brodiće. Na levoj strani stenovite uvale u malim “pećinama” smestile su se tri predivne šljunkovite plažice do kojih se jednostavno može preplivati.
Plaža je odlična je za ljubitelje prirode i uopšte ljude koji vole mir i tišinu. Iako je popularna, nije pretrpana kako znaju biti druge plaže. Omiljena je među nautičarima, posebno zbog impozantne obale koja se najbolje može videti sa manje udaljenosti sa mora. Osim toga, pored plaže se nalazi mali mol, gde se mogu privezati čamci. Ko voli krš, urezanu stenovitu obalu i kristalnu boju mora, trebalo bi da dođe na plažu Koromačna.
Hladovine na plaži nema, jer uz plažu raste nisko rastinje, specifično za ovaj deo obale na ostrvu. Glavni deo plaže, za sunčanje i kupanje, sačinjen je od oblutaka srednje veličine. Tim delom plaže se lako hoda i dolazi do mora.
Plaža je pogodna za sve osobe i uzraste. Idealna je za celodnevni izlet u prirodi, uz more i na suncu. Potrebno je samo dobro se spremiti i doći na uživanje.
Turističkih sadržaja na plaži nema.

Mali bok

Ostrvo Cres je poznato po svojim skrivenim uvalama i plažama. U blizini naselja Orlec (93 stanovnika), koje je se nalazi 11 km južno od grada Cresa, nalazi se prekrasna uvala Mali Bok.
Plaža Mali Bok skrivena je u prirodnom kanjonu. Glavni deo plaže je sačinjen od krupnijih oblutaka, prohodan je i pogodan za sve. Ipak, do plaže treba pešačiti, što možda i nije za svakoga. Pravi zaljubljenici u prirodu posebno će uživati u pogledu dok silaze i spuštaju se do nivoa mora. More je kristalno čisto, mirno i ugodno toplo, izmešanih plavo-zelenih tonova. Cela plaža je okružena stenama koje izazivaju strahopoštovanje. Efekat koje daju izaziva osećaj divljenja, što će upotpuniti kompletan osećaj i doživljaj kupanja i odmora na plaži.

Od naselja Orlec do parkinga iznad plaže dolazi se asfaltnim putem, rastojanje iznosi 1,8 km.
Od parkinga do plaže ima oko 550 m puta, a o kakvoj strmini se radi najbolje se vidi na priloženoj fotografiji.
Krušćica (Kruštica)

U uvalu Krušćicu na ostrvu Cresu najčešće dolaze kupači sa plovilima sa susednog ostrva Krka, iz obližnjeg Punta i grada Krka.
Na samoj plaži je nekoliko ruševnih ovčarskih nastamba. Takođe na padinama oko plaže nalazi nekoliko nelegalno postavljenih kamp kućica, koje bi lokalne vlasti trebalo da uklone.
Krušćica je zaštićena kao područje posebne bioraznolikosti.
Morsko dno je peščano, dok je na većim dubinama obraslo morskom travom – posedonijom.
Krušćica se nalazi na istočnoj obali Cresa, na putu za trajektnu luku Merag. Od tog puta udaljena je oko 1,2 km. Nije poznato koliko se blizu može prići kolima, ali do same plaže se ne može.
Zaliv je otvoren prema jugoistoku, pa je izložen jugoistočnim i južnim vetrovima. Međutim, u zaliv talase donosi i jaka bura koja duva iz Senjskog kanala.

Početak puta za Krušćicu (nema nikakvog putokaza)
Birbiraj

Uvala Birbiraj nalazi se na istočnoj obali ostrva Cresa, između rta Dražinj i rta Kruna, oko 1 nautičku milju (1,85 km) južno od naselja Beli.
Zaliv je zaštićen samo od zapadnih vetrova, ostali stvaraju talase. Dubina mora u zalivu naglo se povećava. Plaža je lepa, a morsko dno je peščano. Za nautičare je savet da ovu plažu koriste isključivo za dnevno kupanje, a da se preko noći usidre na nekom drugom mestu.
Plaži Birbiraj može se prići isključivo sa strane mora.
Lučica

Uvala Lučica nalazi se u zalivu oko 500 m južno od naselja Beli, tačnije od plaže ispod tog naselja.
U zalivu je lepa šljunkovita plaža. Zaliv od južnih vetrova štiti rt Kruna, dok od zapadnih vetrova štiti visoki greben Cresa. Međutim, zaliv je izložen buri.
Beli

Reč je o prelepoj plaži na ostrvu Cresu. Mala plaža nalazi se u naselju Beli, odmah uz lučicu. Lepo je uređena, ograđena kamenim zidovima i starim kućama od kamena. Zove se po naselju, dakle plaža Beli, a krasi je krupni šljunak i čisto more. Sa jedne strane plaža je u dodiru sa prirodnim stenama, dok se na drugoj strani nastavlja ozidani deo lučice sa pratećim ugostiteljskim objektom.
Osim uživanja u moru i sunčanju na plaži, sigurno će biti zanimljivo dočekati ili ispratiti turističke brodiće koji uplove u lučicu.

Plaža je zaista posebna i jedna je od lepših na ostrvu. Jako je popularna, ali nije nikada pretrpana da bi zasmetala gužva. U moru je ograđeni deo za kupanje, a na plaži se nalaze tuševi i kabine za presvlačenje.
Plaža je poznata i po tome što se iznad nje nalazi zip line za goste željne avanture.
Ziplajn predstavlja pravi adrenalinski užitak i nudi mogućnost da uz pomoć postavljene sajle “preleti” sa jedne strane na drugu, sa posebnim panoramskim užitkom.

Sv. Blaž

Ova plaža se nalazi na zapadnoj obali ostrva Cresa, oko 7 km severno od Grada Cresa.
Poznata je pešačka tura od Grada Cresa do plaže. Staza započinje na severnoj strani grada Cresa i vodi kroz maslinjake i nizove suhozida do marijanskog svetilišta Sv. Salvador (1 h). Ako se nastavi stazom kroz šumu, za 2 h se stiže do crkvice Sv. Blaž, ispod koje se nalazi istoimena šljunkovita plaža.
